Laserski proizvedene plazme formiraju se kada se laserski puls visokog intenziteta fokusira na površinu neke mete. Tada dolazi do procesa laserske ablacije uslijed kojeg se iznad površine mete formira oblak plazme koji evoluira u prostoru i vremenu i nosi informaciju o sastavu mete i o međudjelovanju sa okolnim plinom ili tekućinom.
Danas se laserske plazme koriste kao izvor različitih čestica kao što su: energetski fotoni (EUV/XUV/SXR), protoni, atomi, radikali, ioni, nove molekule od interesa, nanočestice, itd. U posljednje vrijeme laserske plazme proučavaju se kao medij za dobivanje visokih harmonika za razvoj atosekundnih lasera x-zraka ili stolnih ubrzivača čestica, te kao EUV i XUV izvor za razvoj fotolitografije nove generacije. Štoviše, laserske se plazme osim kao izvori čestica koriste i za analizu materijala u vidu laserski inducirane ‘breakdown’ spektroskopije ili ‘cavity ring-down’ spektroskopije.
U ovome predavanju naglasak će biti na primjeni laserskih plazmi za sintezu koloidnih otopina nanočestica i njihovih primjena u razvoju antimikrobioloških površina. Materijali od interesa su papir i polimeri gdje je impregnacija nanočestica u te materijale potpomognuta drugom vrstom plazme – hladnim atmosferskim plazmenim mlazom. Također ću pokazati primjenu plazmenog mlaza za mikrostrukturiranje celuloze te za učinkovitu sterilizaciju drvenih umjetnina. U predavanju ću spomenuti i model za računanje koncentracije nanočestica dobivenih pomoću laserske ablacije u tekućinama.
Od ostalih primjena laserski proizvedenih plazmi navest ću pulsnu lasersku depoziciju za sintezu tankih filmova za potrebe razvoja fotovoltaika, senzora plinova i tribologije (nanotrenja).
Na kraju predavanja dat ću svoju viziju razvoja Jedinice plazmenih tehnologija u okviru Centra za napredne laserske tehnike te ću predstaviti mogućnost primjene ‘cavity ring-down’ spektroskopije za analizu i detekciju ispušnih plinova fuzijskih reaktora u okviru EUROfusion programa.