Lijepa vijest stiže nam na sam Božić od kolege Marina Petrovića koji je, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Duisburg-Essen, došao je do novih rezultata važnih za razumijevanje sinteze jednoslojnog heksagonalnog borovog nitrida. Rezultati istraživanja tog atomski tankog, izolatorskog materijala objavljeni su u časopisu Scientific Reports, gdje je pokazano na koji način morfologija podloge koja se koristi za sintezu određuje oblik rastućih domena heksagonalnog borovog nitrida.

Kolega Ivan Balog, zajedno s grupom znanstvenika sa Sveučilišta Sorbonne, tvrtke Visage Technologies AB, CEA Saclay te Sveučilišta u Montevideu, objavio je rad u prestižnom časopisu Physical Review Letters. Autori su proučavali konvergenciju derivacijskog razvoja, aproksimacije koja se često koristi za analitičke račune dugovalnih svojstava sustava u statističkoj fizici, fizici ondenzirane materije, ali i fizici visokih energija.

Naš kolega Damir Altus, zajedno s alumnijima Instituta za fiziku, M. Lihter i S. Marionom koji su sada u grupi prof. A. Rađenović s École Polytechnique Fédérale de Lausanne, objavili su rad u prestižnom časopisu Nano Letters o detekciji DNK u nanoporama u trakicama atomski tankog molidbenovog disulfida. U radu se pored očitanja ionske struje kroz nanoporu, primjenjuje korelirano očitanje struje kroz MoS2 sloj u konfiguraciji tranzistora s efektom polja.

Kolega Osor Slaven Barišić, zajedno s grupom znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a i École Polytechnique Fédérale de Lausanne u Švicarskoj objavili su rad u prestižnom časopisu Communications Physics. Autori su proučavali toplinsku vodljivost u monokristalima anataze TiO₂ te istražili utjecaj strukturiranja materijala na nanoskalama na svojstva transporta.

Naš tim istraživača iz područja hladnih atomskih plinova N. Šantić, D. Buhin, D. Kovačić, I. Krešić, D. Aumiler i T. Ban objavio je rad u časopisu Scientific Reports u kojem se hlađenje atoma rubidija proučavalo koristeći nekonvencionalnu metodu hlađenja koja se temelji na upotrebi femtosekundnog lasera koji u spektralnoj domeni čini optički frekventni češalj. Navedena metoda mogla bi omogućiti hlađenje atoma sa snažnim prijelazima u UV području spektra koji se, zbog nedostatka kontinuiranih izvora svjetlosti u tom spektralnom području, ne mogu ohladiti laserom.